Vjesnik slobode
  • O nama
    • Autori i saradnici
    • Politika korišćenja
    • Politika privatnosti
  • Najnoviji broj
  • Arhiva
  • Kolumne
    Kriptovalute su promjenile svijet zauvijek

    Kriptovalute su promjenile svijet zauvijek

    Lideri u ekonomskim (ne)slobodama

    Lideri u ekonomskim (ne)slobodama

    Novi sukob civilizacije: globalisti ili suverenisti

    Novi sukob civilizacije: globalisti ili suverenisti

    Summa summarum

    Summa summarum

    Budućnost pripada odvažnima!

    Sačuvati kapitalizam  od “kapitalista”

    Sačuvati kapitalizam od “kapitalista”

    Trending Tags

    • Nevidljiva ruka
    • O slobodi
    • Maganik
    • Izvan svoja četri zida
  • Bilten
Vjesnik slobode
  • O nama
    • Autori i saradnici
    • Politika korišćenja
    • Politika privatnosti
  • Najnoviji broj
  • Arhiva
  • Kolumne
    Kriptovalute su promjenile svijet zauvijek

    Kriptovalute su promjenile svijet zauvijek

    Lideri u ekonomskim (ne)slobodama

    Lideri u ekonomskim (ne)slobodama

    Novi sukob civilizacije: globalisti ili suverenisti

    Novi sukob civilizacije: globalisti ili suverenisti

    Summa summarum

    Summa summarum

    Budućnost pripada odvažnima!

    Sačuvati kapitalizam  od “kapitalista”

    Sačuvati kapitalizam od “kapitalista”

    Trending Tags

    • Nevidljiva ruka
    • O slobodi
    • Maganik
    • Izvan svoja četri zida
  • Bilten
Nema rezultata
Pogledajte sve rezultate
Vjesnik slobode
Nema rezultata
Pogledajte sve rezultate

Zarobljena država, sumorna dijagnoza

Vasilije KRIVOKAPIĆ

Podijeli na FacebookPodijeli na Twitter

Postoji virus koji razara svaku državu Zapadnog Balkana. Zahvaljujući tom zaraznom i uništavajućem virusu, velika većina stanovnika ovog regiona neće osjetiti bogatstvo ili prosperitet za koji neumorno rade svakog dana. Bolest koju on izaziva naziva se zarobljena država i prognoza nije ohrabrujuća. Zarobljenom državom se smatra ona država u kojoj se privatni interes nekolicine umiješao u sve sfere svakodnevnog života. Vladajuća elita je tako u mogućnosti da stvori politički, ekonomski i industrijski monopol, i time obesmisli razliku između javnih institucija i privatnih preduzeća. Njihov cilj je da istrajno zadrže i šire svoj uticaj i time onemoguće svakog istinskog oponenta da im ugrozi nepokolebljivu vlast. Najočigledniji primjer ovog virusa je evidentan u Crnoj Gori, gdje se jedna vladajuća partija uspjela održati 30 godina na vlasti. Iako se termin zarobljena država tek od skoro koristi za autokratske režime Zapadnog Balkana, ovaj virus postepeno napreduje i ukoliko ne bude unutrašnjih ili spoljašnjih ljekova, ozdravljenje se neće nazirati.

Zabrinjavajuće je što Evropska unija dugo vremena nije davala konkretne i jasne kritike, koje su bile kamuflirane u briselskom birokratskom jeziku. Ipak, u Kredibilnoj perspektivi za Zapadni Balkan koju je EU objavila u februaru prošle godine, kao i posljednjem izvještaju o napretku Evropske komisije iz maja ove godine su po prvi put iskazali alarmatnu potebu za reformama, i jasno izlistala smjernice i preporuke. Međutim, kako EU nije u mogućnosti zbog sopstvenih izazova i problema da se potpuno posveti razvoju demokratije i vladavine prava u regionu, to dovodi do zaključka da će balkanske autokrate opstati još neko vrijeme na vlasti.

Najozbiljniji simptomi

Na putu dugog ozdravljenja, prvo je potrebno prepoznati simptome. Prvo, partitokratija predstavlja ključni element zarobljene države zbog lakog i efektivnog artikulisanja interesa, a partija predstavlja centar svog društvenog, političkog i ekonomskog života u jednoj državi. Nažalost, sistem koji podstiče poslušne članove i gdje sve važne uloge u državi bivaju preuzete od strane bitnih partijskih zvaničnika neće tek tako pasti na izborima, jer će i naredna partija ili koalicija raditi isto ukoliko ne dođe do ozbiljne reforme političkog sistema.

Drugo, potpuni nedostatak odgovornosti dodatno otežava ozdravljenje. Ako visoki javni funkcioneri ne mogu odgovarati za eventualno počinjene malverzacije ili afere, kako može vladavina prava biti sprovođena? Treći simptom se ogleda u potpunom zarobljenju svih važnih institucija koje garantuju nesmetano funkcionisanje države, kao što su policija, vojska i sudstvo. Četvrto, javne medijske kuće i par velikih privatnih medija su u rukama partije i promovišu njihovu verziju realnosti. Peto, stalne podjele na Mi i Oni radi onemogućavanja razvoja jedinstvenog javnog mnjenja oko bilo koje teme čime se ugrožava opstanak režima. Šesto, režim je finansiran iz sumnjivih izvora i sredstva koristi zarad osiguranja svog opstanka. Postoji još simptoma, ali ovi su najočigledniji i najteži za prevazilaženje.

Kako režim postaje legitiman u zarobljenoj državi

Gotovo nijedan skandal ili afera ne mogu spriječiti vladajuću elitu i saradnike režima da dođu do zacrtanog cilja, a to je da vladaju nesmetano. San svakog modernog diktatora je da stvori naizgled demokratsku državu koja površno baštini evropske vrijednosti i principe, ali da istovremeno može institucionalno ili tajno da osujeti bilo kakvu vrstu kritike, umiješanja ili istraživačkog novinarstva. Svi oni koji otvoreno kritikuju režim i ukazuju na sve nepravilnosti, biće proglašeni neprijateljima države i uzurpatorima javnog interesa. Nije bitno je li kritika dobronamjerna; sama činjenica da neko o tome priča može postati trn u oku vlasti.

Mašinerija režima se sastoji od provladinih medija i politizovanih institucija. Evidentno je da sudstvo ne uživa institucionalnu nezavisnost i da se često zloupotrebljava. Ukoliko visoki javni funkcioneri i “prijatelji režima” prekrše zakone, njihovi slučajevi često bivaju prolongirani i odbačeni, svjedoci podmićeni ili ućutkani, a ako je zbog prirode zločina neophodno da se izrekne kazna, ona će biti blaga i neadekvatna. Ili će neki biti nagrađeni sa boljom funkcijom ili transferom u drugu državu, gdje će biti unaprijeđeni u zvanje diplomate.

Ponekad, međutim, režim mora da interveniše da bi opstao na vlasti. Ovo se najviše uviđa tokom izbornih dana, gdje su sva sredstva dozvoljena ukoliko se vladajuća elita osjeti ugroženom.Kupovina ličnih karata, korupcija, nedostatak finansijske transparentnosti političkih partija, sigurni glasovi javnih službenika, orkestriranje državnih udara, blokiranje društvenih mreža, fantomski glasači, sumnjive izborne liste i mnoga druga sredstva su primjeri zloupotreba koji se događaju u zarobljenom državi tokom izbornog dana.

Liječenje neizlječivog

Moguće izliječenje se ogleda u više oblika. Društva u zarobljenim državama imaju ograničene političke kapacitete i većinom nisu upoznata sa konceptima političke kulture, građanskih protesta, neposlušnosti i borbe građana za prava koja im pripadaju. Tu je uloga civilnog društva vitalna, kako bi inicirala razvoj političke kulture. Jasan i izvodljiv plan aktivnosti mora biti napravljen, kako bi pritisak bio efikasan.

Ukoliko dođe do stvaranja kritične mase, jedna iskra bi bila dovoljna da započne čitav pokret. Ovo je bio slučaj tokom kasne zime i ranog proljeća širom regiona, ali protesti nisu bili uspješni zbog neadekvatnog vođstva, loših odluka i neiskorišćavanja momentuma. Na mikro nivou, građanski pokreti kao Čempresari u Baru i ekološki pokreti širom regiona za sprječavanje gradnje minihdroelektrana su uspjeli i uspijevaju zbog svoje apolitičke prirode i odlučnih građana koji su imaju jasne i dostižne ciljeve. Na makro nivou, u Rumuniji je na desetine hiljada ljudi izašlo na ulice zbog novih zakona koji bi smanjili kazne za političku korupciju. Protesti su uspjeli zbog svoje brojnosti i konkretnih zahtjeva, te je Vlada bila primorana da podnese ostavku. Dakle, postoje dobri primjeri i u regionu i okolini koji ukazuju kako pokreti mogu biti uspješni ukoliko se drže par principa, a to je da su građanske prirode, da imaju horizontalnu hijerarhiju, da imaju jasne zahtjeve i ciljeve i da dijele iste vrijednosti.

Eksterno, Evropska unija mora ozbiljno pritiskati režime da započnu reforme i sprovode zakone, preko diplomatije štapa i šargarepe. Iako se Unija suočava sa velikim brojem izazova egzistencijalne prirode, ona ne smije dozvoliti da autokratski režimi cvjetaju u njenom komšiluku, posebno ne na Zapadnom Balkanu, gdje će režimi učiniti sve u svojoj moći da održe legitimitet, čak i po cijenu izazivanja novog konflikta. Stoga, odlučan, čvrst i strog stav prema Zapadnom Balkanu je neophodan, koji će težiti uspostavljanju vladavine prava, fer i demokratskih izbora i transparentnih institucija okrenutih isključivo građanima.

Vrijeme za buđenje

Iako dijagnoza nije optimistična, građani moraju uvidjeti da su oni jedini koji mogu biti inicijatori stvaranja demokratskijih, transparentnijih i odgovornijih političkih sistema na Zapadnom Balkanu. Odlučne organizacije civilnog društva, građanski pokreti i aktivisti već krče put ka modernoj demokratiji, toliko željenom cilju. Međutim, put oporavka je izuzetno težak i ništa ne govori da će trenutna situacija biti razriješena uskoro. Neki predlažu da jedino kroz dijalog između suprostavljenih strana može doći do kreiranja niza dobrih akcionih planova i smjernica za iniciranje potrebnih reformi. Drugi tvrde da nikakav dijalog ne smije biti započet, jer bi se tako dodatno legitimisao autokratski režim. Sve u svemu, ukoliko se ne krene sa pronalaženjem rješenja za trenutno stanje, region će nastaviti da se suočava sa sve većom nejednakošću, odlivom mozgova, javnim dugom, skandalima na dnevnoj bazi i sve većim udaljavanjem od evropskih vrijednosti i principa kojima teži.

Prethodni tekst

Ko će da brani Evropu od nje same?

Sljedeći tekst

Ko je zakuvao, a ko će kušati crnogorsku čorbu?

REKLAMA

IZBOR ČITALACA

Socijalni autizam: problem modernog doba

Socijalni autizam: problem modernog doba

15/06/2019
O kapitalizmu i svojini

O kapitalizmu i svojini

15/07/2019
Ovo je revolucija

Ovo je revolucija

02/10/2019

Oda omladini

15/08/2019

Za koga glasamo? Kratka analiza crnogorskih partija

15/07/2019

INSTAGRAM

Zapratite @vjesnikslobode

  • Naslovna i intervju   estog broja koji   e   itaocima biti dostupan od 15  decembra 2019  godine   Uskoro vi  e informacija
  • Prema rezultatima popisa u na  oj dr  avi jedanaest procenata je osoba sa nekim oblikom invaliditeta  od ukupnog broja stanovnika  Pisati i govoriti o pravima  potrebama i mogu  nostima osoba sa invaliditetom  pretpostavlja slobodu li  nosti  koja se ogleda prije svega u racionalnom promi  ljanju kao i sagledavanju aktuelnih dru  tvenih tokova   Pi  e Neboj  a Miranovi
  • Prvi dio pri  e o crnogorskom parlamentarizmu koju nam donosi Dino S  Feratovi    Drugi dio mo  ete   itati u   estom broju koji   e uskoro biti dostupan na  im   itaocima
  • Vlada Crne Gore je utvrdila prijedlog bud  eta za 2020  godinu koji iznosi oko 2 58 milijardi evra
  • Lijep i ugodan vikend   eli vam Ure  iva  ki tim Vjesnika slobode
  • Marija Stankovi   je mlada fotografkinja iz Crne Gore   ije fotografije   esto sre  emo na dru  tvenim mre  ama i koje gotovo uvijek ostavljaju bez daha    itajte intervju sa Marijom Stankovi   u petom broju   asopisa Vjesnik slobode
  • Dozvolite sebi da budete dijete i da   ivite   ivot   arenih boja   vjesnikslobode
  • Novi izgled od 5  decembra 2019  godine  Pored manjih promjena na zvani  nim fontovima koje   emo koristiti u sklopu publikacije  a koji su prilago  eni na  em jeziku  najve  a promjena se ogleda u logotipu koji sada jasno ozna  ava ideju slobode   Zanimljivo je da je ovaj logotip bio predvi  en i kao zvani  no rje  enje tokom 2018  godine  Me  utim  u tom trenutku je logotip pripadao Institutu Lu  a pa su tada  nji   lanovi Ure  iva  kog odbora izglasali alternativna rje  enja
  • Ako istoriju ne osje  amo i   ivimo  i   to je najva  nije  ukoliko nam ona ne slu  i shvatanju i unapre  ivanju sada  njeg trenutka  onda gubimo i istoriju i mogu  nost da do  emo do prikaza sopstvenog sada  njeg trenutka  Cilj istorije je da nam poka  e put u bolju budu  nost  a ne da nas skrene na stranputicu u sada  njem trenutku
  •   ta Aleksandar Grum ima da ka  e o tehno muzici i njenom razvoju u Crnoj Gori    itajte na portalu Vjesnik slobode
  •   etaju  i ulicama starog grada u Baru   ini  e vam se da ove ulice ne poznaju prolaznost vremena  Malo je mjesta koja vas mogu vratiti godinama unazad  Danas je rijetkost da nai  ete na mjesto koje vam nudi predivne poslastice kojima su se sladili   ak i sultani  Ovo je pri  a o kola  ima  Pri  a o tradiciji i istrajnosti
  • Sa ovom va  nom objavom vra  amo se na  im aktivnostima na dru  tvenim mre  ama i promociji novih programa koji su posve  eni razvoju mladih ljudi  Danas se obilje  ava Me  unarodni dan borbe protiv side  a mladi ljudi su uslijed nedostatka seksualnog obrazovanja najranjivija kategorija zbog   ega   emo nastojati da kroz na  e pri  e podignemo nivo razumijevanja odre  enih procesa i uklonimo tabuizaciju iz na  eg dru  tva   Ure  iva  ki odbor Vjesnika slobode

Vjesnik slobode (eng. The Herald of Freedom) je periodični časopis koji uređuje i izdaje nevladina organizacija Mreža za globalne komunikacije u Crnoj Gori, Srbiji i Bosni i Hercegovini, u digitalnom i štampanom izdanju. Časopis kroz analize i istraživanja iz ekonomije, politike, umjetnosti, tehnologije i nauke teži da pokrene dijalog o slobodnom, odgovornom i prosperitetnom društvu.

Vjesnik slobode je počeo sa radom 17. septembra 2018. godine kao komentatorski blog, a 15. maja 2019. godine je dobio svoje prvo štampano i digitalno izdanje.

Nema rezultata
Pogledajte sve rezultate
  • O nama
    • Autori i saradnici
    • Politika korišćenja
    • Politika privatnosti
  • Najnoviji broj
  • Arhiva
  • Kolumne
  • Bilten

© 2018-2020 Global Communication Network | Mreža za globalne komunikacije. Sva prava zadržana.

Ovaj sajt koristi kolačiće kojima se osigurava bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost stranica. Da li prihvatate našu Politiku privatnosti i Politiku korišćenja?